Željko Rohatinski najbolji guverner svijeta

Guverner Hrvatske narodne banke dobio je od časopisa The Banker priznanje za najboljeg globalnog guvernera 2008. godine. Posebnu težinu ima činjenica da je Rohatinski proglašen najboljim svjetskim centralnim bankarom upravo u godini koja je obilježena teškom financijskom krizom, koja je slomila neke od najmoćnijih svjetskih financijskih institucija. Časopis The Banker još od 1926. godine u 150 zemalja prati, ocjenjuje i rangira, uz pomoć stručnjaka i analitičara, rad pojedinih banaka, njihovih uprava, ali i središnjih banaka. Rohatinski je dobio priznanje zbog poteza koje je hrvatska monetarna politika povukla još u 2006. godini. Tada je načinom ograničavanja bankarskih plasmana i valutne izloženosti hrvatskih banaka Rohatinski spriječio da se u godini krize u Hrvatskoj dogodi ono isto što se dogodilo u cijelom nizu zemalja koje nisu imale tako opreznu, neki će reći restriktivnu monetarnu politiku. Globalno priznanje dat će još veći kredibilitet ionako popularnom guverneru centralne banke tako da će neke njegove javne inicijative vjerojatno lakše pasti na plodno tlo. HNB je u ovoj godini razapet između potreba stimuliranja ekonomije i očuvanja ključnih parametara makroekonomske stabilnosti. Mnogi analitičari, podsjetimo, sada upozoravaju kako je nakon cijelog niza godina u 2009. na stolu pitanje stabilnosti kune. Moguće je da će HNB morati potrošiti značajan dio deviznih rezervi ne bi li obranio kunu. Izvor: Gojko Drljača VL

Hanfa odbila Novu ljubljansku banku

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odbila je Novoj ljubljanskoj banci dati odobrenje za stjecanje 75,1 posto poslovnog udjela u zagrebačkom Optima leasingu. Slovenskoj banci tako su se, nakon bankarskog, i na tržištu leasinga ispriječili repovi sporenja i neizmirenih dugova prema hrvatskim štedišama Ljubljanske banke po njihovoj deviznoj štednji. U slučaju Optima leasinga, doduše, NLB je zapravo zapeo tek na pokušaju izravnog (su)vlasništva. Iz Hanfina rješenja objavljena u Narodnim novinama uoči Božića proizlazi, naime, da je za kupnju tročetvrtinskog udjela vodeća slovenska banka sredinom listopada sklopila predugovor s tvrtkom NLB Leasing (sa sjedištem u Ljubljani) kao prodavateljem udjela. U obrazloženju odbijenice Hanfa se poziva na zakon koji kaže da se to, među ostalim, može učiniti ako bi “zbog pravnog ili financijskog položaja budućeg stjecatelja kvalificiranog udjela... zbog njegovih te poslova koje obavljaju s njim povezane osobe... ili zbog postupaka koje su budući stjecatelji činili” moglo biti ugroženo poslovanje leasing društva ili znatno otežan nadzor. U odlučivanju o zahtjevu NLB-a Hanfa se, kažu, vodila raspoloživim podacima o pravnom položaju te postupcima NLB-a, kao i procjenom i analizom pravnih i financijskih rizika koji mogu značajno utjecati na poslovanje Optima leasinga. Ti rizici proizlaze iz spora koji se vodi radi duga na ime neisplaćene devizne štednje s hrvatskim državljanima štedišama Ljubljanske banke, te ishoda tog spora i eventualnog namirenja vjerovnika, stoji u obrazloženju. Usto, zbog postupka Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama, koji je predmet spora, Agencija smatra da je u Hrvatskoj ozbiljno narušeno povjerenje potencijalnih korisnika financijskih usluga prema pružateljima financijskih usluga koja su na bilo koji način u značajnoj mjeri povezani s NLB-om. U odbijanju davanja suglasnosti u Hanfi se pozivaju i na sam zakon o Hanfi, odnosno na promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava kao temeljne ciljeve te načelo izgradnje povjerenja među sudionicima financijskog tržišta. Ukratko, drže da se slovenska banka ne uklapa u te ciljeve.

Škola ulaganja

Što je potrebno znati prije ulaganja? Prije ulaganja u investicijske fondove potrebno je znati: Koji je cilj fonda - Koja je investicijska strategija fonda - Koji su osnovni rizici ulaganja u fond - Koliki su troškovi ulaganja - Tko upravlja fondom - Kako mogu kupiti udjele - Kako mogu prodati udjele - Postoje li dodatne prednosti.

Cilj fonda mora odgovarati Vašem postavljenom cilju. Primjerice, ako ulažete s namjerom očuvanja Vaše imovine tada birate fond niskog rizika. Najvažniji cilj fonda je sigurno plasirati prikupljena sredstva, te osigurati stalnu likvidnost uloga Imatelja, uz što veću profitabilnost ulaganja. Investicijska strategija fonda usko je povezana s investicijskim ciljem. Strategija je opisana u prospektu gdje je navedeno u koje vrijednosne papire se ulaže imovina fonda, u koje države i u kojem omjeru. Stupanj rizika ulaganja u fond ovisi o strategiji izbora instrumenata od kojih se gradi portfelj fonda, primjerice, novčani ili obveznički investicijski fond sadrži niži rizik od primjerice dioničkog investicijskog fonda ili ne diverzificiranog pojedinačnog ulaganja na tržištu kapitala. Osnovni rizici ulaganja u fond su sljedeći: rizik kretanja cijena vrijednosnih papira u koje fond ulaže, rizik promjene tečaja valuta u kojima su vrijednosni papiri denominirani, rizik promjena kamatnih stopa, rizik likvidnosti, kreditni rizik, rizik promjena poreznih propisa. Pod troškove ulaganja spadaju ulazne i izlazne naknade, naknada za upravljanje, naknada depozitnoj banci, te ostali troškovi koje čine troškovi u vezi sa stjecanjem i prodajom imovine fonda, troškovi vođenja registra udjela, troškovi revizora, te troškovi izrade, tiskanja i poštarine vezani uz polugodišnja i godišnja izvješća Imateljima.

Zašto investirati u Hrvatsku?

Hrvatska se ubraja u skupinu država s malim i otvorenim gospodarstvom, koje je uvelike povezano s drugim inozemnim tržištima. Prioritet hrvatske gospodarske politike je nastavak izgradnje stabilnog i snažnog tržišno orijentiranoga gospodarstva, konkurentnog na svjetskom tržištu, stalno jačanje makroekonomske stabilnosti i nastavak strukturnih reformi u svrhu osiguranja stabilnog i održivoga gospodarskog razvitka, povećanja proizvodnje, posebice uvoza i povećanja zaposlenosti. Naglasak je posebno stavljen na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja usklađenog s poslovnim okruženjem koje prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta tržišne ekonomije, poticanje privatnih ulaganja, promociju međunarodne konkurentnosti te poduzetničkih i tržišnih sloboda.
U svrhu jačanja poduzetništva tijekom 2005. pokrenut je servis HITRO.HR s ciljem pojednostavnjenja administrativne procedure, a od siječnja 2006. pokrenuta je usluga e-PDV, kojom korisnici u sustavu PDV-a prijavu poreza na dodanu vrijednost mogu podnijeti elektroničkim putem. Također, Vlada provodi program e-Hrvatska kojim namjerava informatizirati ukupni hrvatski obrazovni sustav, a planira se i on-line pristup zdravstvenim uslugama, što bi omogućilo pružanje kvalitetne medicinske pomoći. Do 2007. godine planira se uspostavljanje i umrežavanje sustava, koji će putem interneta omogućiti korištenje usluga javne uprave, zdravstva, školstva i pravosuđa. Tijekom 2006. godine pokrenuta je inicijativa sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj kako bi se unaprijedila suradnja gospodarstva i znanosti.
Potaknuto je, također, stvaranje uvjeta za održavanje visokih stopa gospodarskog rasta, posebno kroz povećanje konkurentnosti i fleksibilnosti tržišta, što će pridonijeti rješavanju pitanja nezaposlenosti. Povećanjem proizvodnje i izvoza, kroz stimuliranje izvoznih aktivnosti, restrukturiranje velikih hrvatskih tvrtki u državnom vlasništvu i povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na svjetskim tržištima, utjecat će se na pozitivno rješavanje vanjskog duga i deficita platne bilance.
Temeljni gospodarski ciljevi su jačanje izvoza, uvođenje standarda kvalitete, udovoljavanje ekološkim zahtjevima i postizanje troškovne učinkovitosti. Raznolikost klime, reljefa i tla omogućuje širok poljoprivredni proizvodni asortiman, dok niska razina onečišćenja pogoduje razvoju ekološke proizvodnje. Hrvatska, kao jedno od značajnijih turističkih odredišta na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti. Posljednjih godina Hrvatsku svrstavaju među turistička odredišta u Europi s najbržim stopama rasta. Trend restrukturiranja građevinske djelatnosti u Hrvatskoj, aktualan posljednjih godina, u skladu je s modernim europskim trendovima, gdje se male i srednje tvrtke lakše prilagođuju suvremenim zahtjevima tržišta. Povoljan geografski položaj omogućuje razvijanje prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti kao jednog od važnijih čimbenika sveukupnoga gospodarskog i društvenog razvitka zemlje.
Jedan od primarnih ciljeva gospodarske politike Vlade RH je stvaranje poticajnog poslovnog okruženja, usklađenog sa standardima koji prevladavaju u EU-u i zemljama razvijenog tržišnoga gospodarstva. Svoju opredijeljenost reformi nacionalnog gospodarstva, s ciljem povećanja privlačnosti Hrvatske stranim ulagačima, Vlada nastoji ostvariti jednako na domaćem, kao i na međunarodnom planu.
Pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva djeluje Uprava za poticanje ulaganja i izvoz, mjerodavna za primjenu Zakona o poticanju ulaganja, odnosno za davanje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica kako domaćim, tako i inozemnim investitorima.
Od 2002. godine djeluje Agencija za promicanje izvoza i ulaganje, čije su osnovne aktivnosti usmjerene na proaktivno traženje, informiranje, privlačenje i realizaciju kvalificiranih ulagačkih projekata koji uključuju proizvodnju roba i usluga visoke dodane vrijednosti namijenjene izvozu, te onih projekata koji će generirati nova radna mjesta.
Za uspješno hrvatsko gospodarstvo, veći rast BDP-a, viši životni standard te više zaposlenih potrebna je usmjerenost k izvozu. U tom smislu je u siječnju 2007. godine predstavljena Hrvatska izvozna ofenziva (HIO) kao projekt koji je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva radilo u suradnji s udrugom "Hrvatski izvoznici", Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Glavni ciljevi strategije usmjereni su rješavanju ključnih problema za rast izvoza, kao što su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje te nedovoljna konkurentnost. Posebno značenje strategiji daje osnivanje šest klastera za izvoz, i to: vode, male brodogradnje, tekstila i odjeće, ICT-rješenja, drva i namještaja te marikulture i hrvatske ribe.

Zagreb, 13. studenog 2008.


INA - INDUSTRIJA NAFTE, d.d. - Najava Sažetog izvješća i telefonske konferencije


INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. objavit će Sažeto izvješće o poslovanju za prvih devet mjeseci 2008. godine u ponedjeljak, 17. studenog 2008. godine.
Nakon objave Sažetog izvješća, istog dana s početkom u 16.00 sati CET održat će se telefonska konferencija s analitičarima i predstavnicima institucionalnih ulagatelja

INA odlazi u strane ruke za 2800 kuna ?

komentar :
Iako su predviđanja bila da MOL neće svojom ponudom privući zbačajniji dio dioničara potresi na američkom kontinentu u financijskom sektoru odrazili su se na zbivanja oko INE. Tako je pala i vrijednost udjela u braniteljskom fondu na oko 600 kn a oni koji su početkom srpnja pdlučili prodati udjele dobili su po udjelu oko 668 kuna.

(AZ mirovinski fondovi, PBZ Croatia Osiguranje, Erste Invest, PBZ invest i brokerska kuća Auctor oglasili su se priopćenjem u kojemu tvrde da ponuda ne uključuje nikakvu preuzimačku premiju. Ovakav istup jednih od najvećih dioničara Ine (osim Vlade i Mola) šalje jasan signal Molu da cijenom od 2.800 kuna neće privući značajan broj dioničara.
-Austrijski OMV i dalje je zainteresiran za Inu, ukoliko primi poziv za sudjelovanjem u privatizaciji, izjava je glasnogovornika OMV-a Thomasa Huemera koju je Hini, na upit o interesu OMV-a za hrvatsku naftnu kompaniju, prenijela agencija za odnose s javnošću koja radi za OMV u Hrvatskoj.
-Sindikati koji djeluju u Ini ocijenili su danas javnu ponudu MOL-a za cijenu dionica Ine nezadovoljavajućom i neprihvatljivom. Predsjednica Sindikata radnika Ine i društava Ine - INAŠ Maja Rilović izjavila je Hini da je MOL-ova ponuda od 2800 kuna po dionici ispod realne cijene i ispod svih očekivanja.

Takove su posljednje vijesti na netu ali što nas čeka nemamo pojma. Vrijednost u fondu branitelja za 1.9. je 662 kune i to je pokazatelj da je igra oko ine još u tijeku.)

Pada vrijednost u FHB-a ?

Nakon što je redovni dionički promet pet tjedana uzastopno padao u proteklom je tjednu zabilježen rast. Trideset i tri fonda su u proteklom tjednu porasla, a među najboljih deset fondova prema tjednom rastu, prevladavaju obveznički. Osim jednog svih najlikvidnijih deset izdanja bilježi tjedni pad cijene. Protekli tjedan, je redoviti dionički promet u odnosu na tjedan ranije predstavlja rast od 52,97 posto. Svjedoci smo povećanoj aktivnosti na tržištu što je dobar znak da ljetna letargija završava, no još je uvijek sve je znaku iščekivanja Molove ponude za Inu.